JICA nia Programa Treinamentu hodi Promove Igualdade Jéneru

2025.03.08

– Lian husi eis-partisipante feto

JICA oferese programa treinamentu ba ofisiais timoroan, iha setor barak, no nia objetivu atu habelar igualdade jéneru liu husi JICA Global Agenda (JGA) "Igualdade Jéneru no Empoderamentu Feto", ne'ebé foka ba promove empoderamentu feto no lideransa.

Oferese oportunidade treinamentu ba staf feto ne'ebé ho reprezentasaun ki'ik mak importante tebes atu haforsa sira-nia kreximentu profisionál. Programa treinamentu ne'e la'os deit fornese feto sira ho abilidade tékniku no lideransa, maibé mós habelar sira-nia koneksaun profisionál sira no aumenta sira-nia konfiansa atu asume papel hodi halo desizaun ruma. JICA halo programa dezenvolvimentu bakapasidade iha setor barak, husi ICT to edukasaun, hodi asegura sira-nia asesu ba abilidade no koneksaun sira ne'ebé bele ajuda sira eleva sira-nia karreira.

Atu ilustra impaktu husi programa ne'e, ami dada-lia ho profisionál feto sira husi área oioin ne'ebé ba Japaun hodi partisipa iha programa treinamentu sira JICA nian no hakarak atu fahe sira-nia esperiensia sira ne’ebe mak inspirativu. Ami espera katak sira-nia lian bele fo inspira feto barak atutuir oportunidade nebe hanesan, hodi promove liu tan igualdade iha prosesu foti desizaun no avansamentu ba karreira profesionál.


"Treinamentu ne'e fo esperensiaICT nian ne’ebe prátiku no abilidade lideransa sira"

– Sra. Dircia Maria Jesus da Silva Almeida (Partisipante Treinamentu iha 2025)
Asistente Planeamentu Rede no Sentru Dadus iha Teknologia Informasaun no Komunikasaun (TIC) TIMOR I.P.

"Ha'u tuir programa ne'e tanba hakarak atu hadia abilidade planeamentu projetu ICT no kreximentu profisionál. Treinamentu ne'e la'os deit aborda aspetu tékniku, maibé mós lideransa no pensamentu estratéjiku."

Dircia partisipa iha kursu "Konstrusaun Kapasidade ba Planeamentu Projetu ICT" iha 2025 durante fulan ida, ne'ebé sai hanesan pasu importante iha ninia karreira.

"Antes treinamentu, ha'u iha preokupasaun kona-ba relevánsia konteúdu no balansu tempu. Maske nune'e, ha'u prepara molok tuir treinamentu nee, hakbesik ho formador no kolega, no mantén mentalidade aberta."

Depois de treinamentu refere, nia aplikadu ninia koñesimentu ho suksesu no fortifika abilidade lideransa no jestaun. Agora, nia enkoraja feto barak atu tama iha setor ICT.

"Feto sira tenke hola parte iha oportunitade ne'e tanba ICT presiza profisionál feto barak. Treinamentu ne'e ajuda aumenta konfiansa, koneksaun, no loke odamatan ba ba avansamentu karreira."


"Ha'u ultrapasa dezafiu sira no hetan ekspozisaun global ba iha edukasaun"

– Sra. Zelia Alves da Cruz (Partisipante Treinamentu iha 2023)
Diretora Prinsipál, no Profesora Siénsia Natúral, Edukasaun Báziku Sentrál Dom Baumeta

"Esperiénsia treinamentu ne'e sai hanesan mudansa ba moris. Ha'u hakbesik ho profesor, estudante, no pérituedukasaun husi nasaun barak. Ha'u aprende maneira hanorin nebe inovativu, prátika laboratóriu, no tipu edukasaun iha ne’ebe estudante mak sai sentru."

Hafoin fila mai, nia transforma sala hanorin nian sai ambiente aprendizajen ida ne’ebe interativu no mós manan prémiu ho estudante sira iha klase prátika siénsia natúral iha eventu komemorasaun Loron Siénsia Mundial iha 2024.

"Hau-nia mensajen ba feto sira mak atu dunir tuir sira-nia mehi ho aten-brani. Labele tauk hasoru dezáfiu sira ka fallansu no kontinua esforsa an hodi hadia sira-nia karreira. Wainhira iha mehi ne’ebe forte, barreira língua mós ita bele hakat liu, no wainhira iha intensaun ne’ebe di'ak, ita bele ultrapassa susar sira maske la’o mesak."


Tuir estatístika foun husi Komisaun Servisu Públiku Timor-Leste (2024), besik 35% husi servidor públiku sira iha Timor-Leste mak feto. Proporsaun kadeirane'ebé feto okupa iha parlamentu nasionál mak 37%, ne'ebé mak relativamente sai hanesan indikadór ba igualdade jéneru ne’ebe mak di'ak kompara ho nasaun ASEAN sira seluk, bazeia ba Instititu Peskiza Ekonomia ba ASEAN no Ázia Leste (2024). Maske nune'e, iha pozisaun lideransa no jestaun iha ajénsia governu sira iha deit 24% mak okupa husi feto, ne'e hatudu nesesidade ba esforsu maka’as liu tanatu taka lakuna jéneru nian.

Istória husi Dircia no Zelia hatudu papel transformativu husi programa ne'e, husi hadia abilidade tékniku to hasa’e konfiansa no abilidade lideransa. Partisipante sira bele hetan oportunidade atu diskuti ho kolega feto husi rai liur iha pozisaun hanesan liu husi programa refere. Ne'e sai hanesan vantajen ida kompara ho treinamentu iha nasaun laran deit, ne'ebé difísil atu hetan profisionál externu sira iha Timor-Leste.

Iha futuru, JICA dejeza atu habelar oportunitade ne'e, hodi asegura feto barak liu tan hodi bele partisipa iha treinamentu ne’ebe ho impaktu di'ak no asume papel importante iha formasaun futuru sira-nia komunidade no profisaun.

Sns share!

  • X (Twitter)
  • linkedIn
To the list page